09. 12. 2012.

Solarij

Tamna koža je lijepa kada je zdrava. Taman ten je san mnogih žena
Solarij, sunce ili nešto treće?
Izlaganje suncu je najprirodniji način tamnjenja kože. Međutim, zbog nedostatka slobodnog vremena, želje za tamnijim tenom, smjene godišnjih doba pa čak i današnje mode jednostavno je solarij jedini način kojim ćete potamniti kožu.


Solarij je kontrolisani način izlaganja sunčanim zrakama, što znači da od vašeg izbora zavisi koliko sebi želite dobro. Sve zavisi od tipa vaše kože, pa i to koliko ćete minuta uzeti tretman i kako će se to odraziti po vašu kožu. Logično je da ako imate prirodno tamniji ten, da će nekoliko odlazaka u solarij biti dovoljno prije odlaska na more, međutim ako imate prirodno svjetao ten, morate paziti i postepeno ići.

UV zračenje
Na tržištu postoje razni solariji sa različitim jačinama i brojem lampi. Vrlo je važno znati gdje idete i čuti savjete proizvođača solarija. Različita su mišljenja stručnjaka o preporučenoj dozi korištenja ovog preparata. Doza UVzračenja ne bi trebala prelaziti broj od 40, do max 50 izlaganja u jednoj godini.

Solarij se ne preporučuje:
- osobama koji nemaju 18 godina;
- osobe čija je koža osjetljiva na UV zrake;
- osobe koje su u porodičnoj vezi sa osobama koje su imale problem sa kožom oboljeloj od karcinoma;
- osobe koje trenutačno uzimaju lijekove, jer oni povećavaju photo-osjetljivost;
- osobe koje imaju veliki broj mladeža po tijelu,

Prije odlaska u solarijum trebate:
- odrediti tip kože i odrediti pravo vrijeme ostanka u solariju;
- osobe sa osjetljivom kožom trebaju prvo napraviti probno sunčanje u trajanju od maksimalno četiri minute;
- pilingom odstraniti izumrle stanice kože, sve nečistoće , parfeme i dezodoranse;
- ne zaboravite UV naočale;
- izbjegavati korištenje kozmetike nekoliko sati prije i poslije sunčanja;
- za postizanje bronzanog tena preporučuju se tri tretmana u razmaku od 48 sati, jedan tretman nakon sedam dana, kako bi se održala boja;
- uvijek provjerite čistoću solarija.

Poslije odlaska u solarij trebate:
- ne tuširati se 30 minuta poslije;
- nakon tuširanje na tijelo nanesiti hidratantno mlijeko ili kremu;
- pijte puno tekućine;
- ako vam se na koži pojavi crvenilo kože, vremenski skratite sljedeće sunčanje;
- sunčajte se opet tek za 48 sati, ne prije.

Dakle, solarij DA, ali umjereno i uz stručno vodstvo. Vodite računa o UV zrakama, ozračnosti, boji i vremenu provedenom u solariju, jer vaša koža pamti i zbraja, a traume su uglavnom trajne ili teško popravljive.


Solarijumi mogu da stvore zavisnost


Ljubitelji solarijuma su skloni pojavi anksioznosti i simptoma zavisnosti od UV zraka koji su slični kao kod alkoholičara ili narkomana, pokazali su rezultati najnovijeg američkog istraživanja.


Grupa američkih profesora iz Memorijalnog centra "Sloan-Ketering" za borbu protiv raka ispitivala je navike studenata sa Univerziteta "Albani" u američkoj saveznoj državi Njujork. Otkriveno je da više od polovine učesnika u istraživanju (229), posjećuje solarijume u prosjeku 23 puta godišnje.

Među tim studentima, 70 odsto je pokazivalo znake zavisnosti od vještačkog tamnjenja kože, prenjele su svetske agencije.

"Uprkos našim naporima da obavjestimo javnost o zdravstvenim opasnostima vezanim za radijacije UV zraka, bilo da su veštački ili ne, primjećuje se rast broja mladih odraslih osoba koje pribjegavaju veštačkom tamnjenju kože", naveli su autori istraživanja objavljenog u medicinskom časopisu "Arhiva dermatologije" (Arćives of Dermatology).

Te osobe, kako je pokazalo istraživanje, nemaju samo želju da poboljšaju ten, već idu u solarijume i da bi se opustile, popravile raspoloženje ili komunicirale sa drugim ljudima.

Naučnici predlažu i da se osobama koje dolaze u solarijume daju na popunjavanje upitnici koji omogućavaju otkrivanje depresije i anksioznosti (unutrašnjoj uznemirenosti), kako bi se, ukoliko postoji potreba, one upućivale da zatraže pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje.

(Intermezzo)



Solarijumi i sunčanje izazivaju oštećenje kože



Sunce je oduvek pojam svetla, toplote i života. Ima vrlo važnu ulogu u očuvanju zdravlja i poboljšanja vitalnosti, kao i za normalno odvijanje metaboličkih funkcija u organizmu. Sunčevi zraci podstiču sintezu vitamina D, neophodnog za razvoj i jačanje kostiju, regulišu nivoe serotonina i triptamina, neurotransmitera koji su odgovorni za dobro raspoloženje i redovan ciklus spavanja i budnog stanja. Međutim, kao i sve ostalo tako i preveliko izlaganje sunčevim zracima može postati štetno.

Sunce emituje širok spektar elektromagnetnih zraka različite talasne dužine. Radijacija koju emituje sunce (aktinična radijacija) a koja utiče na našu kožu, predstavlja samo mali deo sunčevog spektra i u svom spektru sadrži 3 vrste zrašenja: infracrveno zračenje (IC zraci), vidljivu svetlost i ultraljubičasto zračenje (UV zrake). UV zračenje sadrži UVA, UVB i UVC zrake.

Opasni UV zraci
Do površine zemlje i naše kože dopiru UVB i UVA zraci. Posledice dejstva UVB zraka se osećaju odmah, jer su oni odgovorni za crvenilo i opekotine koje se javljaju usled izlaganja suncu. UVA zraci su tihi, pomalo sakriveni neprijatelji kože, jer se njihov uticaj i dejstvo oseća posle dužeg vremena. I UVA i UVB zraci mogu učestvovati i podstaknuti karcinom kože.

Većina ljudi smatra da nam je zaštita veća što nam koža više potamni, ali tamnjenje kože je u stvari znak njene odbrane. Koža pokušava da se zaštiti od sunčevih zraka tako što proizvodi pigment – melanin koji je odgovoran za tamnu boju kože. Taman ten uzrokuje trajnu štetu koja se akumulira i mogu proći godine pre nego što posledice postanu vidljive. Izgorela koža se povezuje s nastankom melanoma koji je smrtonosni tip karcinoma kože. Neka istraživanja pokazuju da se rizik nastanka melanoma udvostručuje i ako samo jednom izgorite na suncu.

Ultraljubičasti zraci oštećuju ćelijsku DNK a naše telo uspešno reparira nastala oštećenja. Ipak tokom vremena može doći do mutacija u ćelijama koje dalje izazivaju nastanak karcinoma kože. Predugo izlaganje suncu bez adekvatne zaštite može uzrokovati i prerano starenje kože, nastanak bora i smeđih mrlja na koži. Ultraljubičasto zračenje je takođe glavni uzrok nastanka katarakte.

Veštački izvori UV radijacije
Karcinogeni efekat na kožu pored prirodnih UV zraka koje emituje sunce imaju i UV zraci koji potiču iz veštačkih izvora kao što su solarijumi i lampe za sunčanje. Prekomerno kratkotrajno ili dugotrajno izlaganje dejstvu UV radijacije u solarijumima može dovesti do prevremenog starenja kože, slabljenja ili potpunog blokiranja imunskog sistema, oštećenja očiju iključujući pojavu katarakte i melanoma na oku, karcinoma kože.

Svi veštački aparati za potamnjivanje kože, a prevashodno solarijumi koji se i najčešće koriste, emituju i UVA i UVB zrake.

Količina radijacije je slična onoj koju emituje sunce, a u pojedinim slučajevima, nažalost može biti i mnogo jača.

Brojni saloni u kojima se koriste solarijumi pored ovoga ne podležu nikakvoj zakonskoj regulativi, pa je moguće da spektar zračenja nije uvek i regulisan, što povećava opasnost.

Svetska Zdravstvena Organizacija (SZO) je 2003. godine dala izveštaj o štetnom dejsvu solarijuma i sledeće preporuke za korišćenje.

Na osnovu preporuka SZO solarijume ne smeju koristiti:- Osobe sa fototipom kože I i II (svetla koža i oči, lako gore)
- Osobe koje imaju veliki broj mladeža
- Deca i sve osobe mlađe od 18 godina.
- Osobe kod kojih postoji tendencija ka pegavosti
- Osobe koje imaju istoriju čestih opekotina od sunca u detinjstvu
- Osobe koje imaju pre -maligne ili maligne promene na koži
- Osobe koje imaju kožu oštećenu od sunca
- Osoba koje na sebi imaju kozmetske preparate (povećana osetljivost ka UV radijaciji)
- Osobe koje koriste lekove kao što su: antidepresivi, antibiotici, psoraleni, antigljivični lekovi, antidijabetični lekovi.

Zaštita od sunčevog zračenja
Veoma je važno znati odabrati odgovarajuća zaštitna sredstva. To su preparati koji štite od štetnog delovanja UV zraka na taj način da apsorbuju, odnosno ne propuštaju (blokiraju) deo sunčevih zraka odgovornih za nastanak oštećenja kože. Ambalaža zaštitnih sredstava obeležena je sa “SPF” (Sun Protection Factor), tj. naznačeno je da sadrže zaštitu od UV zračenja. Što je sposobnost apsorpcije veća, veći je i faktor zaštite. Zaštitni faktor se izračunava upoređenjem dužine vremena koje je potrebno da se razvije opekotina od sunca na zaštićenoj koži i dužine vremena potrebnog da se opekotina razvije na nezaštićenoj koži.

Osobama čija koža obično crveni već nakon 10 minuta izlaganja suncu, nanošenjem preparata sa zaštitnim faktorom 2, koža će pocrveneti nakon 20 minuta. Ukoliko osoba upotrebi zaštitni faktor 20, koža će pocrveneti tek nakon 200 minuta, što je više od 3 sata izloženosti suncu. Preparati sa “sun block” zaštitom maksimalno sprečavaju prodor sunčevih zraka do kože. Oni sadrže materije kao što su titan-dioksid i cink oksid, čije čestice poput ogledala odbijaju zrake sunca.

Takvi preparati uz dodatak visokih koncentracija UV filtera zaista smanjuju prodor sunčevih zraka na minimum. Zaštitna sredstva se biraju i u odnosu na vodootpornost preparata i prema tipu kože.

Trenutno se u svetu jedino uvažava kriterijum vodootpornosti američke Food and Drug Administration FDA po kojem je preparat vodootporan ako se posle 2 kupanja/plivanja od 20 minuta, bar 50% nanesenog preparata zadrži na koži.

Potrebno je napomenuti da se SPF koristi samo kao mera u odnosu na UVB zaštitu, tako da prilikom kupovine preparata treba voditi računa da li na ambalaži postoji oznaka da on sadrži i UVA filtere. Međutim, nijedno zaštitno sredstvo ne štiti 100% od UV zraka, pogotovo ako se ne koristi pravilno . Na suncu se ne sme provoditi više sati bez prekida, a važno je i postepeno se izlagati suncu i izbegavati vreme kad je ono najjače. Negativni uticaji UV zraka akumuliraju se i sabiraju tokom života.

Naša koža pamti sva oštećenja nastala tokom života, pa je sposobnost njenog obnavljanja s godinama sve manja. Na samom početku potrebno je koristiti zaštitni faktor viši od onog koji biste inace koristili za svoju kožu, a kad se koža navikne na sunce, možete koristiti manji faktor. Uvek pri tom koristite velike količine preparata jer ovde važi pravilo više je bolje. Sredstva za zaštitu od sunca treba nanositi često, na svaka 2 sata, posebno tokom prvih dana izlaganja suncu i obavezno nakon plivanja ili tuširanja. Da bi pokazala svoje maksimalno dejstvo treba ih naneti 20 do 30 minuta pre izlaganja suncu.

Potrebno je napomenuti i značaj odeće koja takođe može pružiti dobru zaštitu. Ako je izlaganje višesatno, obavezno je nošenje dugih rukava i dugih nogavica od laganih materijala Šeširi širokog oboda i naočare za sunce su obavezni.

Čuvajte svoju kožu
I na kraju treba ponoviti, da naša koža pamti svaki trenutak na suncu, svako crvenilo i pregorevanje i pravi svoj sopstveni zapis koji se ne može obrisati. Prerani znaci starenja, mladeži, hiperpigmentacije, različite prekanceroze i pojava karcinom kože su realni i surovi pokazatelji stepena oštećenja kože. Čitavog života, počev od najranijeg detinjstva potrebno je preduzimati sve mere opreza i zaštite prekomernog izlaganja suncu.

Solarij:Djevojke ne brine rak kože, već naborano lice?!



Istraživači Sveučilišta East Tennessee su istraživanjem pokušali saznati koja zdravstveno-intervencijska metoda ima najbolji utjecaj na smanjenje stope rizika raka kože i smanjenje korištenja solarija.

U svoju su studiju uključili 430 studentica koje se svoju osunčanu boju gradile u solariju. Njih 200 je dobilo knjižicu s podacima o povijesti i trenutnom društveno-kulturnom kontekstu sunčanja, istovremeno s moguće štetnim utjecajima sunčanja na kožu. U knjižici su također bili sadržane preporuke za smanjenje korištenja solarija, te su ponuđene zdravije opcije uljepšavanja, kao što je vježbanje ili uporaba proizvoda za samotamnjenje. Drugih 230 ispitanica nije dobilo ovu knjižicu.

Sunčanje utječe na preuranjeno starenje kože koja poprima sivi, izborani i istrošeni izgled.
Sve su ispitanice procijenjene za patološke motive sunčanja: osjećaj kako se ono otelo kontroli, dokaze tolerancije na učinke sunčanja, uvjerenje kako je prirodna boja kože neprivlačna, te reakcije na sunčanje koje se inače povezuju s opijatima. Šest mjeseci nakon što su podijelili knjižice, istraživači su ponovo procijenili učestalost korištenja solarija.
Studentice nisu zabrinute time što mogu dobiti rak kože, nego je njihov strah površnije prirode: boje se kako će ih dobivene bore poružniti!
Istraživanje je objavljeno u časopisu Archives of Dermatology.


Istraživači ističu kako solarij nije sigurniji način sunčanja. Sigurnije sunčanje uključuje:

• planiranje aktivnosti na otvorenom tako da se izbjegnu najjače zrake – između 10 i 16 sati
• nošenje zaštitne odjeće, poput šešira, hlača s dugim nogavicama i košulja s dugim rukavima
• nošenje sunčanih naočala sa 100-postotnom UV zaštitom
• zaštiti faktor ne manji od 30 koji blokira UVA i UVB zrake. Kremu za sunčanje nanesite pola sata prije izlaganja suncu i ponovo nanesite svakih sat i pol.


Ako ideš u solarijum mnogo rizikuješ

U Srbiji se godišnje zabeleži oko 500 novih slučajeva jednog od najozbiljnijih tumora kože, melanoma, rečeno je na stručnom skupu sa temom "Sunce kao faktor rizika zdravlja" koji je održan u Privrednoj komori Srbije.

Cilj skupa bio je da se podigne nivo svesti stanovništva i javnosti o pravilnom izlaganju suncu čime, kao i većoj primeni metoda dermatološke zaštite i prevenciji bolesti kože.

Prema rečima dr Ane Jovićević iz Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, u našoj zemlji godišnje od malignih bolesti oboli oko 32.000 osoba, dok se prema podacima Instituta registruje oko 500 novoobolelih od melanoma.

Jovićević je istakla da se u svetu svake godine otkrije između dva i tri miliona tumora kože, što je posledica izlaganja sunčeviom zracima, oštećenja ozonskog omotača, ali najviše našeg ponašanja.

Ona je, takođe, ukazala na štetnost odlaska u solarijume, u koje redovno odlazi 16 odsto srednjoškolaca u Srbiji, od kojih polovina ide i više od 10 puta godišnje.

"U svetu, ali i kod nas prepoznata je zavisnost od solarijuma kod mladih koja povećava rizik od melanoma za 75 odsto", kazala je Jovićević.

Prema njenim rečima, glavni uzročnici malignih bolesti kože su genetski faktori - 10 odsto, a uticaji spoljašnje sredine - 90 odsto i to u vidu hemijskih, fizičkih ili bioloških mutacija.

Doktorka Snežana Đorić iz Opšte bolnice Bel Medik je ukazala na uticaj UVA i posebno UVB zraka koji su opasniji po našu kožu.

Ona je dodala da dugotrajno izlaganje UVB zracima, između ostalog, uzrokuje opekotine, prerano starenje, karcinom kože, melanom, oštećenje očnih struktura, bore na čelu, vratu, oko usana, dok izlaganje UVA zracima dovodi do proširenih i ispucalih kapilara, pega, grube kože i tanjenja kože, jer kapilari od sunca postaju krti.

Ona je, takođe, ukazala na štetnost solarijuma koji, kako je rekla, emituju tri puta jače zračenje nego Sunce u podne, zbog čega su ih zabranili u mnogim zemljama.

Doktorka Đorić je naglasila da svaki sedmi solarijum ne ispunjava zakonske norme vezane za zračenje.

Učesnici skupa su ukazali na značaj preventivnih pregleda čemu bi trebalo posvetiti pažnju tokom cele godine.

(Tanjug)


Sve što ste htjeli znati o solariju



Intenzitet UV zračenja u solariju može biti veći i do 15 posto. Zračenje je dakle mnogo jače, a rezultat je oštećenje DNA stanica, što pak povećava rizik od nastanka raka kože

Više nije pitanje je li solarij štetan, nego je samo pitanje do koje mjere? Odgovor na to pitanje u posljednjih nekoliko godina dale su brojne studije i istraživanja u kojima znanstvenici upozoravaju na veliku štetnost UV zračenja u solariju. Više nije tajna da su osobe koje koriste solarij izložene povećanom riziku obolijevanja od raka kože, čak do 75 posto. Naime, intenzitet UV zračenja u solariju može biti veći i do 15 posto u odnosu na sunce u podne, a svi smo svjesni koliko je ono jako za vrijeme ljetnih mjeseci. Zračenje je dakle mnogo jače, nego što to naša koža može podnijeti, a rezultat je oštećenje DNA stanica, što pak povećava rizik od nastanka raka kože.

Maligni melanom je jedna od najopasnijih vrsta raka, a sve češće zahvaća mlade osobe, između 15 i 35 godine života, a oko 20 posto oboljelih osoba i umire od te zloćudne bolesti. Ono što je najvažnije zapamtiti da šteta koju UV zrake u solarija čine, ne nastaje odmah nego s vremenom, a sa svakim sunčanjem šansa od razvoja raka kože je sve veća. Pretjerano sunčanje, posebno kada je sunce najjače, isto može s vremenom uzrokovati rak kože, samo što je solarij još opasniji.

Navika ili ovisnost?

Tko ne voli kožu koja barem ljeti ne izgleda lijepo, zdravo i osunčano? Većini ljudi takva koža izgleda mlađe, zategnutije, pa čak se dobiva i dojam vitkosti, što je mnogima još jedan razlog više za preplanulost kože. To je upravo bio jedan od povoda mnogima za koje se smatra ovisnicima o solariju, a takvih je sve više. Stručnjaci smatraju da su brojni ljudi postali ovisnici o preplanulom tenu, kao što su drugi ovisnici o alkoholu, drogi te cigaretama. Naime, nema drugog objašnjenja zbog čega ljudi idu protiv zdravog razuma. Kao što alkoholičari i ovisnici o drogi i cigaretama znaju da ono što rade je štetno, tako je isto i s ovisnicima o preplanulom tenu. Znaju da je solarij štetan, znaju i koliko, no želja za preplanulim tenom je jača. Osim opasnosti od zloćudnih bolesti, solarij uzrokuje prebrzo starenje kože i bore, koža postaje isušena te na kraju više ne izgleda prirodno.

Za one koji ne mogu odoljeti

Mnogi će sada pomisliti da nisu UV zrake jedina opasnost koja nam prijeti. Svaki dan smo izloženi brojnim zagađenjima i otrovnim tvarima, a da toga nismo niti svjesni. Dakle, ukoliko ste jedan od onih koji misle da vas nekoliko odlazaka u solarij godišnje neće ubiti ili vam naštetiti, evo nekoliko korisnih savjeta kojih se pokušajte pridržavati.

* Osobe svijetle puti moraju više paziti od osoba tamnije puti, te tome moraju prilagoditi boravak u solariju.

* Nikako nemojte ići u solarij ako ste mlađi od 18 godina, ako imate vrlo svjetlu i osjetljivu kožu koja brzo pocrveni, odnosno ako lako pocrvenite i izgorite na suncu.
* Nikako ne idite u solarij ukoliko imate mnogo madeža, ako u obitelji postoji genetska predispozicija ili ste čak i sami imali rak kože i na kraju, ukoliko koristite lijekove koji povećavaju UV osjetljivost (hormoni, antibiotici, diuretici, sredstva protiv gljivica).


Također, napravite probno sunčanje u solariju, ne dulje od četiri minute kako biste vidjeli kako će vam koža reagirati i nikako nemojte u solariju boraviti dulje od 10 minuta, bez obzira na preplanulost i prirodnu put kože. U načelu, u solarij možete ići svaka dva do tri dana, a ukoliko želite održati ten, dovoljan je posjet jednom na tjedan u duljini od šest do osam minuta.






Priprema kože

Prije nego što posjetite solarij napravite piling tijela kako biste uklonili sve mrtve stanice kože, skinite šminku, tragove parfema, sprejeva i krema za tijelo. Najbolje je da se sunčate u kupaćem kostimu kako biste od UV zračenja zaštitili intimne dijelove tijela i bradavice na grudima, koje su posebno osjetljive. Nikako nemojte zaboraviti staviti naočale za solarij, kako ne bi došlo do oštećenja vida, a u solariju držite oči otvorene samo kako biste namjestili postavke, ostatak vremena ih držite obavezno zatvorenima.

U pravilu, lampe ne bi smjele biti bliže licu i dekolteu od 20-30 centimetara. Neki solariji imaju posebne žarulje za lice, koje je najbolje odmah ugasiti. Nemojte ulaziti u solarij za koji niste sigurne da je očišćen i dezinficiran, jer može biti leglo brojnih zaraznih i bakterijskih kožnih bolesti, pa čak i spolnih bolesti. Ukoliko prilikom sunčanja osjetite slabost, pretjeranu vrućinu, peckanje kože ili bilo koji oblik nelagode odmah prekinite sunčanje i izađite iz solarija.

Najbolje je da se ne tuširate barem dva sata nakon solarija, ali zato pijte čim više tekućine, kako biste priječili dehidraciju tijela, odnosno kože. Nakon što se otuširate, obavezno nanesite kvalitetniju hidratantnu kremu. Nikako se nakon posjeta solariju nemojte još dodatno sunčati. Postoje solariji različite jačine i broja lampi. Čim jači solarij, tim je veće i štetno UV zračenje.

Dobre strane solarija

No, bilo kako bilo, solarij ima određene dobre strane, ukoliko se koristi s krajnjim oprezom i umjereno. Mnoge osobe koje imaju problema s alergijama na sunce, prije izlaganja suncu odlaze u solarij kako bi koža počela proizvoditi melanin i dobila nešto veću otpornost. Istim mjerama često pribjegavaju osobe svjetlije puti koje lako izgore na suncu.

Ono što je najvažnije i možda najpozitivnija stvar je što UV zrake potiču proizvodnju vitamina D u organizmu. Naime, vitamin D je vrlo važan za imunitet organizma, ali i poboljšava tjelesnu sposobnost organizma, pa čak nam pomaže da se lakše nosimo sa stresom.

Također, UV zračenje može pomoći pri smanjenju simptoma pa čak i liječenju određenih bolesti kao što u psorijaza, neurodermitis, viltigo, gljivice i druge kožne bolesti.


Izvor: zena.hr


Solarij: štetan i nepotreban ili ipak ne?


Većina žena smatra da je preplanula koža posebno lijepa, te se trude izgledati preplanulo tokom cijele godine. Ljetni odmori su najbolja prilika da uz opuštanje dobijete i lijepi, bronzani ten, a u nedostatku prirodnih mogućnosti, solarij je najbolja opcija.
U vrijeme kada ni pretjerano izlaganje sunčevim zrakama nije preporučljivo, solarij vam možda po mnogo čemu djeluje kao pametniji izbor. Ali, da li je on i uistinu bolji izbor? Istraživanja su pokazala da nivo UV zraka koje solarij koristi može biti od 3-15% veći od onog koje pruža prirodna sunčeva svjetlost. Također, istraživanje u koje je bilo uključeno 4.000 osoba pokazalo je kako osobe koje koriste solarij prije 35. godine povećavaju rizike malignih melanoma za 75%. Uz to, lampe koje solarij koristi, kako biste vi dobili željeni ten, imaju rok trajanja. Međutim, vlasnicima je njihova zamjena često preskupa investicija, pa ste tako još više izloženi opasnosti.
Ukoliko odlučite ignorirati rizike i nastaviti posjećivati solarije, trebate se pridržavati određenih pravila. Prije odlaska u solarij napravite piling kako biste odstranili mrtve stanice kože i nećistoću, skinite svu šminku, na osnovu boje vašeg prirodnog tena utvrdite sa stručnom osobom koliko maksimalno vremena možete provesti u solariju, obavezno nosite zaštitu za oči, te zaštitite kožu kremom sa visokim zaštitnim faktorom (sumnjam da biste se izležavale na prirodnom suncu bez ikakve zaštite, pa zašto biste onda to činile u solariju?!). Ukoliko vam postane prevruće, osjetite slabost ili nelagodnost, obavezno prekinite sunčanje. Pola sata nakon izlaska iz solarija važno je da se istuširate i nanesete hidratantno mlijeko za tijelo, te se toga dana više ne izlažite suncu. Izgubljenu tećnost obavezno nadoknadite vodom ili nekim drugim osvježavajućim napitkom.
Solarij je idealan izbor kada želite sačuvati preplanuli ten sa ljetnog odmora, ali ni tada ne trebate pretjerivati. Pretjetana preplanulost može učiniti da izgledate svakako, samo ne prirodno. Odlazak u solarij mjesečno (rjeđe je možda još i bolje, ukoliko možete odoljeti) trebao bi biti sasvim dovoljan za održavanje željene boje vašeg tena.


Izvor: ljepota.ba


Ako već morate u solarij – činite to što je sigurnije moguće


Solarij ili ne, sigurni smo da ne želite doći na plažu izgledajući kao jeftini mađarski bijeli sir. Iako se sunčanje u solariju ne preporuča, i svaki će vas dermatolog pokušati odgovoriti od toga – šanse su velike da ćete to vi svejedno učiniti. A ako se već upuštate u ovu avanturu, onda to činite najsigurnije što možete. Svi želimo dobro izgledati na ljeto, jer nas brončana put čini sretnijima, mršavijima i svakako bolje izgledamo na plaži, i na fotografijama, ali s time dolaze i razne opasnosti. Ne upuštajte se u zrake solarija ako se niste dobro pripremili.

Prije nego krenete u solarij obavezno se posavjetujte sa djelatnicima solarija, ili još bolje dermatologom. Pogotovo ako nikada niste koristili solarij, ili ste cijele godine bili bez ijedne zrake sunca na tijelu. Nadalje, jako je bitno da odredite tip kože i najvažnije koliko ćete za početak ostati u solariju. Duljina sunčanja ovisi o modelu solarija, koji su najčešće light, midium i turbo solarij. Ne mora biti, ali se jačine kreću u tim krugovima i nazivima. Ukoliko nikada niste bili u solariju ne preporuča se da ostajete dulje od 4 minute. Za prvi put toliko je sasvim dovoljno, tek toliko da testirate reakciju vaše kože na zrake.

Prije nego se prepustite zrakama solarija obavezno se sjetite jeste li pili kakve antiobiotike, hormonske lijekove ili koristili kreme sumnjivog porijekla. Ukoliko jeste, odgodite sunčanje na barem 24 sata kako bi se koža smirila i organizam vratio u normalu. Ne zaboravite koristiti UV naočale koje vam djelatnici svakog solarija obavezno moraju ustupit, ukoliko ne, nemojte koristiti njihove usluge. Prije samog lijeganja u solarij provjerite čistoću i svakako počistite prije i iza sebe. Od viška čistoće glava ne boli. I svakako skinite šminku, uklonite ostatke parfema i ukoliko osjetite jaku vrućinu i peckanje kože radije prekinite sunčanje.

No ima nas i onih koji pod svaku cijenu žele izbjeći solarij i potamniti prirodnim putem, a mi smo uvijek na strani prirode, i upravo zato, evo nekoliko savjeta:

S obzirom da je proljeće tek u cvatu, svakako preporučamo laganu šetnju ne dulju od dva sata tijekom podneva. Ukoliko je sunce jako. Svakako se zaštitite za nekim od zaštitnih faktora koji ćete odabrati ovisno o vašoj puti i svjetlini kože.

Zaštitni faktor 2 – 5 osigurava osnovnu zaštitu
Zaštitni faktor 6 – 11 osigurava srednju zaštitu
Zaštitni faktor 12 – 19 visoka zaštita
Zaštitni faktor 20 – 30 intenzivna zaštita
Zaštitni faktor 30 + blokira zrake

Što je vrijeme toplije, a vi sve više izloženi suncu to će koža ljepše reagirati uz pravilnu zaštitu. Ukoliko se još namažete nekim od noćnih i dnevnih krema za samotamnjenje rezultat će biti još ljepši. Kremu dobro razmažite i utrljajte u kožu. Namažite se cijeli, a ne samo polovično. Zamolite nekoga da vam namaže područje leđa i teško dohvatna mjesta. Nemojte se samo napackati i otići spavati već dobro namažite kremu i pustite da odstoji.

Koji god put odabrali, nemojte pretjerivati jer koža je delikatna struktura koja se lako može povrijediti. Vremena do ljeta još ima, a vi na pretek opcija kako da dođete do prekrasne tamne puti, te da na plaži prvi dan zablistate od brončanog sjaja.

{Zena}

domaci.de









Nema komentara:

Objavi komentar